Uvod: Kardiovaskularne bolesti danas su najčešći uzrok smrtnosti diljem svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija ulaže velike napore i novac kako bi se, kombinirano promjenom životnih navika i farmakoterapijom, smanjila smrtnost pacijenata i povećala kvaliteta života. Nuspojave na lijekove neizbježna su posljedica njihovog farmakološkog djelovanja. Metode: Provedena je analiza podataka spontano prijavljenih sumnji na nuspojave lijekova koji djeluju na srce i krvožilje (ATK skupina C), zatraženih od Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Prijave iz 2018. godine su analizirane prema: spolu i dobi pacijenta, prijavitelju, ozbiljnosti, broju lijekova u istodobnoj primjeni te prema klasifikaciji organskih sustava Medicinskog rječnika za regulatorne poslove, MedDRA. Rezultati: U razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. u RH je prijavljeno ukupno 767 sumnji na nuspojavu lijekova iz ATK skupine C. Polovica zaprimljenih sumnji na nuspojavu lijeka prijavljena je od strane ljekarnika, a najmanji broj od strane ostalih zdravstvenih djelatnika. Pacijenti koji su sumnjali na nuspojavu lijeka su dominantno bili ženskog spola, a u 50,3 % prijava se radilo o pacijentima starije životne dobi (stariji od 60 godina). Od 133 djelatne tvari registrirane na RH tržištu, za njih 91 je prijavljena barem jedna sumnja na nuspojavu lijeka. Najveći broj prijava zaprimljen je za ramipril, 43 prijave, što čini ukupno 5,6 % od ukupnog broja zaprimljenih sumnji. Pronađena je statistički značajna razlika u broju prijavljenih nuspojava za terapijsku skupinu C09 – lijekove koji djeluju na RAAS, u usporedbi s drugim terapijskim skupinama (P < 0,001). Ova skupina lijekova u 2018. godini činila je gotovo polovicu svih prijavljenih sumnji na nuspojave lijekova iz ATK klasifikacije C. Prema broju prijavljenih sumnji na nuspojave lijekova iz ATK klasifikacije C na drugome mjestu su hipolipemici (statini), a na trećem mjestu su beta blokatori. Ostalih 5 skupina lijekova čine 25 % svih prijavljenih sumnji na nuspojave lijekova. Većina prijavljenih sumnji, 75,5%, nije zadovoljavala kriterije ozbiljnosti te nisu svrstane u ozbiljne nuspojave. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja usporedivi su s prethodnim istraživanjima te bi trebali povećati svijest o važnosti prijavljivanja sumnji na nuspojave lijekova.